Hydropus atramentosus - rijetka lignikolna vrsta i u okolini Sarajeva
Svi mi gljivari amateri i istinski zaljubljenici u svijet gljiva, svjesni smo činjenice da kartografiranje staništa, te praćenje brojnosti, odnosno rariteta određenih vrsta na nekom prostoru (državi) predstavlja osnovu za kreiranje informativne zbirke o gljivarskom blagu te zemlje. Ovo gore navedeno se posebno odnosi na gljive koje se u prirodi ne mogu sresti tako često i koje su vezane za tačno određene tipove staništa i mikroklimatske uslove istog. Jedna od takvih gljiva je i Hydropus atramentosus, koju sam nedavno pronašao na dva lokaliteta na oko 40 km sjevero-istočno od Sarajeva.
Stanište i raspostranjenost u Europi:
Prema Janu Holecu (Nacionalni muzej Češke, Mikološki institut), odnosno njegovoj studiji (download) o ovoj gljivi napisanoj 2008 godine, Hydropus atramentosus zvanično je zabilježen na teritorijama: Švicarske, Austrije, Njemačke, Poljske, Slovačke, Češke, Litvanije, Ukrajine i Hrvatske. Za BiH ne navode se nikakvi podaci.
Što se tiče samog staništa koje naseljava ova vrsta, izgleda da preferira stare i očuvane šume. Gore navedeni Holec izdvaja 4 vrste šuma:
1. Djevičanske šume - šume koje nisu ni pod kakvim značajnijim uticajem čovjeka, nema nikakve sječe, jednostavno rečeno nedirnute šume i zaštićeni krajevi.
2. Prirodne šume - šume u kojima se s vremena na vrijeme vrši higijenska, odnosno selektivna sječa, čovjekov uticaj je u globalu zanemariv (šumski putevi i čistine).
3. Šume pod uticajem čovjeka - šume unutar kojih se vrši redovna sječa i eksploatacija ostalih prirodnih blaga, uz poneko srušeno stablo (kontrolisane od strane šumara).
4. Šume stvorene od strane čovjeka - plantaže najčešće bora (Pinus) ili smrče (Picea).
Hydropus atramentosus, na zabilježenim staništima, naseljava uglavnom tip šuma pod rednim brojem 2.
To bi se također moglo reći i za ove primjerke pronađene u okolini Sarajeva.
Karakteristike staništa i zabilježenih nalaza:
Stanište 1 (30.07.2008.): Nišićka visoravan, u blizini magistralnog puta Sarajevo-Tuzla (nekih 100-150m), neposredno prije skretanja za Park prirode Bijambare. Nadmorska visina negdje oko 950m. Pronađena 6-7 primjerka u vlažnoj uvali na potpuno trulom deblu crnogorice (šuma smrče, jele i poneke bukve).
Stanište 2 (17.08.2008.): Čevljanovići - pored puta za selo Gajevi, nadmorska visina, vjerovatno negdje oko 900 m, nekih 1-1,5 km jugo-zapadno od prvog staništa, pronađeno 15 primjeraka na srušenom stablu, vjerovatno smrče, prekrivenog skoro u potpunosti mahovinom (također vlažno mjesto).
Na osnovu svih makroskopskih i mikroskopskih promatranja, radi se upravo o ovoj vrsti, koja je veoma važan bioindikator o zdravlju i kvalitetu samog ekosistema. Oba staništa se također nalaze na nadmorskim visinama karakterističnim za ovu vrstu, mada je kako se navodi u navedenoj studiji zabilježeno i par nalaza na nižim lokalitetima.
O karakteristikama same vrste, odnosno makroskopskoj građi, uskoro ćete se moći informisati u bazi gljiva.
Nadam se da će se ovaj grafik o zastupljenosti i staništima ove rijetke gljive u BiH, ali i Europi sa vremenom mijenjati, kako bi dobili što jasniju sliku o njoj i njenom značaju.
Objavljeno: 19. 08. 2008. godine - Foto i tekst: Nedim Jukić - Izvor podataka: gore navedena studija.
Kontakt telefon: ++387 62 614 837