Planinski (Alpski) triton - Mesotriton alpestris
Ukratko o Planinskom tritonu:
Planinski triton (Mesotriton alpestris) pripada vodozemcima iz reda Caudata. Njegov prijašnji naziv je glasio Triturus alpestris, ali mu je 2004. godine podjelom i reklasifikacijom roda Triturus na nekoliko novih dodijeljen današnji naziv.
Mesotriton alpestris je izdvojen u zasebnu grupu (izvan dvije veće), ali se ipak ubraja u tritone "velikog tijela", ponajprije zbog svojih morfoloških i genetskih odlika. Naseljava veći dio Europe (od Ukrajine do Francuske i Španije, te od Engleske do Grčke), premda se radi o različitim podvrstama.
Ova podvrsta Planinskog tritona, naseljava hladna i umjerena klimatska područja, odnosno Centralnu i dio Sjeverne Europe, Balkanski poluotok, Grčku, te dio Ukrajine i Rusije. Primjerci mogu dosegnuti 12 cm dužine (ženke), odnosno 9-10 (mužjaci), a spolovi se razlikuju i po vanjskim karakteristikama.
Sezona parenja ovih malih vodozemaca je predmet interesovanja velikog broja znanstvenika. Za ovu podvrstu (spp. alpestris) je karakteristično da sezona parenja počinje u rano proljeće, i tada se oni sa kopna sele u vodu. Tada mužjaci dobijaju prelijepe krijeste na leđima, što ih značajno odvaja od ženki.
Mužjaci se van sezone parenja od ženki razlikuju po nešto manjoj veličini, te izraženijim crnim tačkicama u predjelu glave i na ivicama abdomena, dok oba spola odlikuje krasna jarka, skoro pa fluoroscentna narandžasta boja istog.
Ženke su za razliku od mužjaka nešto tamnije boje (bez izrazitog prisustva jarkih boja), odlikuje ih "vojnička" maskirna boja, a da se primjetiti i razlika u veličini.
Treba ipak napomenuti, da boja stomaka može biti i drugih nijansi, od žute do skoro potpuno crvene, što vjerovatno zavisi od prehrane samog tritona. Male larve novorođenih tritona su ne veće od 1 cm, a proces metamorfoze započne kada dosegnu negdje oko 4 cm. Danas je općenito njihova populacija u blagom porastu.
Planinski tritoni (Alpine Newts), ali i ostale vrste tritona, su svakako jedinstvena vrsta vodozemaca, vrijedna divljenja, koje treba poštovati i cijeniti, te ih smatrati blagom naših šuma i svjedocima pradavnih vremena.
Izvor podataka: Livinguderworld.org
Lokalitet staništa: Nišićka visoravan